Općina Janjina nalazi se u središnjem dijelu poluotoka Pelješca sastoji se od pet naselja odnosno sela: Janjina, Popova Luka, Drače, Sreser i Osobljava.
Janjina je bogata povijesnim svjedočanstvima od ilirskog razdoblja do dvadesetog stoljeća. U janjinskom kraju postoje brojne ilirske gomile od kojih je najvažnija bila Gradina (inače često ime ilirskih gomila u južnoj Dalmaciji) upravno na brdu iznad sela Janjine. Možete vidjeti i jednu iznad Popove Luke koja je vjerojatno bila promatračnica otvorenog mora. S druge se strane nalazila ona za motrenje kretanja na Malom moru, odnosno morskom prolazu koji se nalazi između Neretvanskog kanala i Malostonskog zaljeva. Prema svim postojećim nalazima i dokazima (keramički predmeti, zidine, grobovi, spaljene kosti) može se zaključiti da je u spomenutoj Gradini bilo središte društvenog života. Početkom ovog tisućljeća u selu Osobljavi pronađeno je jedno od najvažnijih nalazišta – grob majke i djeteta iz ilirskog vremena.
Stari Grci su ovo područje koristili za svoje trgovačke puteve, a postoje i dokazi da su i grčki gusari voljeli ovamo navraćati. Zbog ilirske vladavine, Rimsko je Carsvo često slalo vojne pohode ovamo da bi zaštitili promet i trgovinu. Poznata je okrutna priča o caru Oktavijanu koji je da pobiti sve muškarce na obližnjim otocima, a žene i djecu odveo u roblje. Tu su se naselili rimski vojnici i zato ovdje možete vidjeti nekoliko ostataka antičkih građevina, a sačuvano je i mnoštvo keramičkih ulomaka, plitice, posude, staklenke i nadgrobni spomenici. U Sreseru se pored kapelice Male Gospe nalazi groblje rimskih vojnika, a postoje i ostaci rimske ville rustice u Sreseru i u Janjini. U Osobljavi se već tada nalazio kamenolom koji je tijekom svojih šest stoljeća postojanja koristila i Dubrovačka Republika.
Dolasku Slavena na ovo područje slijedi i prodor pokrštavanja i nakon njega širenje katoličanstva. Na ovom se području koje je prvo pripadalo Zahumlju (nekadašnja Crvena Hrvatska) pa potom Raši. Do tada je stanovništvo bilo i katoličko i pravoslavno i pateransko. Nakon okupacije od strane Dubrovačke Republike, katoličanstvo gotovo u potpunosti prevladava, a ujedno se uvodi i kmetstvo. Ovo je područje doživjelo kulturni procvat nakon što je Napoleon ukinuo Dubrovačku Republiku.
1848. se ovdje osniva Hrvatska narodna garda. To je početak povezivanja proljeća naroda s nacionalnom kulturom i tijekom idućih desetljeća nastaju brojna društva koja su promicala kulturu i otvarala čitaonice, osnivala zborove i organizirala kazališne predstave. U Janjini i danas možete posjetiti kuću odnosno zgradu Hrvatskog sokola, sportskog i kulturnog društva. U dvadesetom stoljeću osniva se glazbeno društvo Fanfara, a 1921. i Esperantski klub s čitaonicom.
Na Pelješcu ćete uživati u odličnim vinima i plodovima mora. Osobito su poznate školjke, a vino plavac mali najzastupljenija je sorta Pelješkog vinogorja, a najpoznatije lokacije su Dingač i Postup čija imena i nose nazivi vina. Plavac mali najznačajnija je izvorna (autohtona) sorta grožđa ne samo u Dalmaciji nego cijeloj Hrvatskoj. Pelješac je poznati i polijepim šljunčanim plažama, a svježi vjetar s ušća rijeke Neretve neće se pobrinuti samo za ugodnije ljetne noći nego i za odlične uvjete za daskanje s jedrom.
Države
Regije
Le zone